Uvođenje obnovljivih izvora energije i očuvanje prirode ključni su izazovi s kojima se suočava svijet u današnje vrijeme. Zbog porasta globalne potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova, nužno je promijeniti način na koji proizvodimo i trošimo energiju.
Obnovljivi izvori energije, poput solarnih panela, vjetroelektrana, hidroelektrana, elektrana na goetermalnu energiju i drugih, nude čiste i neiscrpne izvore energije koji mogu smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima koji uzrokuju onečišćenje zraka i klimatske promjene. Osim toga, korištenje obnovljivih izvora energije može osigurati energetsku sigurnost i stabilnost, jer je moguće proizvoditi energiju na lokalnoj razini.
Očuvanje prirode, uključujući zaštitu divljih životinja, staništa i ekosustava, također je ključno za održivost planeta. To pomaže u održavanju ravnoteže ekosustava, smanjenju onečišćenja te povećanju kvalitete zraka i vode.
Stoga, mi kao društvo, moramo raditi na promicanju i primjeni održivih praksi kako bismo osigurali životnu sredinu za sadašnje i buduće generacije. Upravo veliku ulogu u tome imaju strategije i politike Europske unije koje se temelje na razvoju obnovljivih izvora energije, smanjenju emisija stakleničkih plinova i očuvanju prirodnih resursa.
Projektom Revitalizacija vrelovodne mreže u gradu Karlovcu Gradska toplana promovira održivi razvoj na način da će se realizacijom te investicije omogućiti da se buduće korištenje toplinske energije temeljiti na obnovljivim izvorima, jer se obnovljivi izvori energije mogu koristiti učinkovito u sređenim i učinkovitim centralnim toplinskim sustavima. Ovim projektom će se smanjiti gubici toplinske energije i emisija stakleničkih plinova a on je preduvjet za druge održive projekte koje će Gradska toplana provoditi, a koji će za cilj imati uvođenje obnovljivih izvora energije.
Projekt Revitalizacija vrelovodne mreže u gradu Karlovcu sufinancira se sredstvima Europske unije. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 133.872.862,00 kn od čega su prihvatljivi troškovi 128.222.862,00 kn, a od kojih se 103.585.047,02 kn financira bespovratnim sredstvima iz EU fondova, putem ITU mehanizma.